Suradnica na projektu: «Višejezičnost: Između teorije i empirije» (ViTE)

Voditelj projekta: Marco Angster, Department of Linguistics, University of Zadar

Uslijed novijih društvenih i migracijskih trendova dvojezičnost i višejezičnost postale su uobičajenom pojavom današnjice (usp. Hržica i dr. 2015: 35). Štoviše, može se reći da je višejezičnost u suvremenom društvu „norma prije negoli iznimka“ (Gosselin 2021: 1). S jedne strane broj djece izložen većem broju jezika od rođenja raste iz dana u dan (usp. npr. Nicoladis i Montanari 2016, Batinić Angster i Angster 2022), dok s druge zajednice u kojima je višejezičnost svakodnevica, kao npr. valserško-njemačke manjine u sjeverno-zapadnoj Italiji, postaju ugroženima jer je jedan od govorenih jezika manjinski te broj njegovih govornika opada iz dana u dan (v. npr. Angster 2014, Angster i Gaeta 2021 o situaciji valserškog varijeteta Gressoneya). Dokumentiranje i opis jezika i jednih i drugih govornika stoga je prijeko potrebna, kao i analiza pojedinih pojava koje su svojstvene jezičnoj sposobnosti višejezičnih govornika. Pojava koja se očituje kao rezultat jezičnoga kontakta – kako onoga na razini jezične zajednice, tako i onoga u umu dvo-/višejezičnoga govornika – jest prebacivanje kodova ili preključivanje (engl. code-switching), odnosno miješanje jezika (engl. code-mixing) (Angster i Batinić Angster 2022). Prebacivanje kodova smatra se „zaštitnim znakom dvojezičnog procesiranja“ (Van Hell i dr. 2019) i govornim stilom uobičajenim za fluentne dvojezične govornike (MacSwan 2005). Uvidom u jezikoslovnu literaturu (Grimstad 2009, Matras 2009, Muysken 2000) primjećuje se da se nerijetko raspravlja o mogućnosti razgraničenja dviju pojava: prebacivanja kodova i posuđivanja. Ciljevi su ovog projekta prikupiti jezične podatke spomenutih dviju skupina govornika te na temelju empirijskih podataka iz korpusa koji će se izraditi preispitati teorijske pretpostavke vezane za te dvije pojave i steći spoznaje o naravi (dvo-/više-)jezične sposobnosti.

Trajanje projekta: listopad 2023. -  rujan 2025.

Financiranje: Institucijski projekt, Sveučilište u Zadru

Član radne skupine iz područja lingvistike na projektu

"Izazovi za društvene i humanističke znanosti: novi studijski programi i sustav osiguranja kvalitete Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu" 

U suradnji s osam visokoškolskih ustanova, projekt će razviti sedam standarda zanimanja i jedanaest standarda kvalifikacija. Temeljem novorazvijenih standarda preispitati će se postojeći studijski programi iz područja psihologije, lingvistike, fonetike i engleskog jezika, zajedno s razvojem tri potpuno nova diplomska studija na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kako bi se ojačao kapacitet, projekt će educirati oko 160 članova nastavnog i nenastavnog osoblja i ima za cilj značajno poboljšati sustav osiguravanja kvalitete institucija koje sudjeluju, značajno doprinoseći učinkovitosti i transparentnosti upravljanja.

Trajanje projekta: ožujak 2019. do ožujka 2022. godine 

Financiranje: Europski socijalni fond

Istraživačica na projektu: "Hrvatski u kontaktu s drugim jezicima"

Voditelj projekta: Jim Hlavač, Monash University, Australia

Cilj je projekta analizirati fenomene vezane za kontakt njemačkog i hrvatskog jezika te istražiti sociolingvističku situaciju govornika hrvatskog jezika u Njemačkoj. Projekt se provodi u suradnji s Lucijom Šimičić.

Cjelokupni projekt (koordiniran od Jima Hlavača) obuhvaća sljedeće zemlje: Australiju, Austriju, Italiju, Kanadu, Nizozemsku, Njemačku, Norvešku, Novi Zeland, SAD, Švedsku.

Uz informacije o hrvatskim govornicima u ovim sredinama, prikupljaju se i empirijski podatci o njihovoj uporabi jezika i analizira se govor emigranata u spomenutim kontekstima dijaspore.

Raniji projekti:

Istraživačica na projektu: "Coordinated Research in the Experimental Morphosyntax of South Slavic Languages (EMSS)"

Voditelj projekta: Andrew Nevins, University College London, UK

The combinatorial possibilities provided by the unique number and gender morphology of the South Slavic languages create a rich array of morphosyntactic variability both within and across speakers in this language area. While a long dialectal tradition classifies local varieties in terms of lexical items (specifically, words for ‘what’), the present project aims to leverage experimental psycholinguistic research as a means of charting the morphosyntaxes of these languages. 

The research builds on methodology developed for Slovenian by the experimental morphologists, Andrew Nevins and Lanko Marušić, to be applied in parallel at the partner institutions using elicited production and comprehension tasks. The Network’s activities will yield research broadly applicable to understanding the effects of word order, topicality, prosody, and inflection on the choice of agreement controllers, and will bring clarity to incommensurable current descriptions of these phenomena based on non-experimental methods.

The Network  envisions a set of coordinated endeavours through research meetings, on-site expertise transfer, and digital resource sharing to foster a new set of collaborative partnerships addressing questions in geographically-based variation alongside morphosyntactic theory through the use of parallel research cooperation in experimental methods.

Izvor/mrežne stranice projekta: ovdje

Financirano od strane zaklade Leverhulme Trust, 2014-2018.

Voditeljica projekta: "Transfer kao strategija u učenju stranih jezika"

Projekt se temelji na uvjerenju da se u kontekstu sve veće društvene potrebe za višejezičnim kompetencijama u učenju stranih jezika valja osloniti na bogato znanje i kompetencije koje učenici već imaju u trenutku kada počinju savladavati novi jezik. Time što se usredotočuje na kategoriju riječi modalnih čestica, koje stvaraju ozbiljne probleme u učenju njemačkog kao stranog jezika, projektom se nastoji dobiti uvid, kako u psiholingvistički proces, tako i u lingvističku osnovu jezičnog transfera. Projekt uzima u obzir općenito svojstvo transfera da su neki elementi i pravila prenosivi između jezika dok drugi nisu.

Mrežne stranice: http://www.transfer-in-language-learning.net/

Financirala: Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ) u okviru programa "Uspostavna potpora"

Istraživačica na interdisciplinarnom projektu: “Znakovi identiteta”

Tradicionalno se identitet definira kao čvrsto strukturiran i vremenski stabilan entitet. Cilj je ovog projekta preformulirati i revidirati takvo poimanje identiteta, pri tome uzevši transdisciplinarni skepticizam tradicionalnih stajališta kao polazišnu točku. Osnovna je hipoteza da se na pojave koje su obuhvaćene pojmom «identitet» može gledati kao na iznimno složene procese utemeljene na znakovima, u kojima sudionici komunikacijskog čina ispoljavaju dinamični i višeslojni koncept Ega. Daljnje informacije: http://www.signsofidentity.de

Suradnica na projektu: Gramatikalizacija i (inter)subjektivizacija
 

Voditeljica projekta: prof. dr. Gabriele Diewald, Sveučilište Leibniz u Hannoveru

Cilj je projekta doprinijeti aktualnim istraživačkim naporima u području (interakcije između) procesa gramatikalizacije (u strukturalnoj domeni) i (inter)subjektivizacije (u semantičkoj domeni) u promjenama u jeziku. Projekt će se baviti s tri osnovne teme:

1) Priroda semantičkih promjena u subjektivizaciji i intersubjektivizaciji te njihov odnos sa strukturalnim promjenama u gramatikalizaciji.
2) Teleologija procesa: jesu li gramatikalizacija i (inter)subjektivizacija jednosmjerne ili nisu?
3) «Opseg» tih procesa: u kakvoj su gramatikalizacija i (inter)subjektivizacija oprezi s ostalim mehanizmima promjene jezika, naročito analogijom? Daljnje informacije: http://www.gabrielediewald.de/grammaticalization.html